Format papira

Vodič za studentske radove

Golden summer, Eaglemont

Ime Razred Datum

Artur Striton, Golden summer, Eaglemont (1889), Nacionalna galerija Australije. Domen javnog dobra.

Osnovne informacije

Umetnik
Artur Striton originaluniqueart.com/sr/artists/artur-striton_sr/
Podaci o umetniku
1867 – 1943
Slikano
1889
Medijum
Oil On Canvas
Originalne dimenzije
526 x 813 cm
Pokret
Australian Impressionism
Epoha
19th Century
Mesto održavanja
Nacionalna galerija Australije originaluniqueart.com/sr/museums/national-gallery-of-australia-canberra_sr/
Artistic style
Australian Impressionism
Notable elements or techniques
Coppery light, atmospheric effect
Subject or theme
Australian landscape and nationalism

U kontekstu

Golden summer, Eaglemont — Artur Striton

Dimenzije

Originalne dimenzije su 526 × 813 cm (visina × širina), prikazane ovde pored odrasle osobe prosečne visine. Preveliko je da bi se prikazalo u odgovarajućoj razmeri na ovoj stranici.

Godina nastanka

  1. 1860
  2. 1870
  3. 1880
  4. 1890
  5. 1900
  6. 1910
  7. 1920
  8. 1930
  9. 1940

Osenčeno: životni vek umetnika Artur Striton (1867–1943) ▲ ovo delo, 1889

Slična dela

Izaberite jedno od gore navedenih dela: navedite dve stvari koje su mu zajedničke sa ovim i jednu stvar koja ga razlikuje.

Još dela koja se mogu postaviti pored ovog: originaluniqueart.com/sr/art/similar/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/

Paleta boja

Izmereno na osnovu slike

    Glavna boja

    Khaki #e3c28e

    Katalogizovana paleta

    • #E3C28E
    • #7F6753
    • #AA8C6C
    • #C2D2DB
    Paleta
    Neutrals Dominantna grupa boja na slici.
    Naziv glavne boje
    Khaki
    Intenzitet
    Balanced Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedne prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Gentle Razlika u svetlini i zasićenosti boja širom slike.
    Harmonija
    Strong Color Unity Koliko se dobro boje uklapaju, od kontrastnih do potpuno ujedinjenih.
    Osvetljenost
    Brilliant Koliko je slika u celini svetla ili tamna, od duboke senke do najsvetlijih tonova.
    Zasićenost
    Balanced Soft Koliko su boje čiste i snažne, od skoro sivih do potpuno živopisnih.

    O ovom umetničkom delu

    Golden summer, Eaglemont — Artur Striton

    While to some viewers Golden Summer, Eaglemont is a superior chocolate-box image, sentimental and nostalgic, the picture rewards detailed contemplation. It is indeed pretty but also profound. Streeton loved the ‘coppery light’ of long, lazy afternoons and perhaps the key to the painting is the bird in the right foreground. It signifies Australians at one with nature, a sense of well-being, comfortable occupation of a new country. The bird is still, at ease.Golden Summer, Eaglemont is one of the best-known paintings of the Heidelberg School and has long been recognised as an Australian masterpiece. Painted in early 1889 during a summer of drought, it was consciously an epic work, large-scale and in keeping with a contemporary spirit exemplified in a lecture presented to Melbourne artists in June 1889 by Professor A.P. Laurie, who called for a poetic approach to native scenery. Australian artists should ‘paint it as it appeared to them in all the beauty of atmospheric effect’.1 They should present the Australian landscape so that those unfamiliar with it would appreciate its loveliness.Streeton’s famous idyll has become a quintessential Australian painting of the years leading up to Federation in 1901. It emphasised the growing nationalism of the period, not yet a country but, in David Malouf’s words, ‘a place that was still being made habitable … some patch of the earth, however small, where [men] could stand up, feel the ground under their feet and say, this is mine, I have made it, I have made it mine’.2In 1889, a critic described Golden Summer, Eaglemont as ‘a large summer landscape … a long undulating plain, which, lying in the glory of a warm sunny afternoon, appears as a stretch of golden meadow land, while in the distance the purple shadows are fast creeping over the hills, and lurking in the little patches among the hollows of the ground.3 Streeton first occupied the weatherboard farmhouse on the Mount Eagle estate at Heidelberg near Melbourne in 1888, the year before he painted Golden Summer, Eaglemont. He was deeply fond of Mount Eagle and called it ‘our hill of gold’.4 He made an initial oil sketch (now in the Ledger Collection, Benalla Art Gallery) which was an impromptu 9 by 5 ‘impression’ rather than a lyrical large-scale painting. The extraordinary visual poetry of the finished painting won it praise when exhibited at the Royal Academy, London, in 1891 and it won an award when shown in Paris in the following year.In the early 1920s, Streeton altered the painting by making the shadow of the river-plain stronger to the left, and by emphasising the foliage of the trees. His inability to resist reworking the painting was modified by his decision to paint on the original varnish. This meant that the alterations could be removed more easily, revealing the work as originally painted, exhibited and sold in 1892 to an English industrialist. Streeton bought the painting back in 1919, and made the alterations before selling it again in 1924. The question of whether the alterations by the artist should have been removed is a debatable one, but the quality of the paintwork and the beauty of the picture, now in its original state, provide the answer eloquently.When sold in 1924, 1985 and 1995, Golden Summer, Eaglemont established each time a record price for an Australian painting. The acquisition by the National Gallery of Australia was the fulfilment of a long-held goal by the then Director, Betty Churcher.Brian Kennedy1Mary Eagle, The Oil Paintings of Arthur Streeton in the National Gallery of Australia, Canberra: Australian National Gallery, 1994, p.52David Malouf, The Conversations at Curlow Creek, London: Chatto, 19963Table Talk, April 26 1889, p.5 quoted in Mary Eagle op.cit., p.27.4ibid., p.43.Text © National Gallery of Australia, Canberra 2010From: Anne Gray (ed), Australian art in the National Gallery of Australia, National Gallery of Australia, Canberra, 2002

    Umetnik i muzej

    Umetnik

    Artur Striton

    Mesto rođenja Mount Duneed, Australija

    Pionir australijske svetlosti: Život i umetnost Artura Stritona

    Artur Ernest Striton, koji su mu savremenici s ljubavlju davali nadimak „Smajk“, predstavlja monumentalnu figuru u istoriji australijske umetnosti. Rođen 8. aprila 1867. godine u Mount Duneedu, u Viktoriji, njegov život bio je neraskidivo povezan sa evoluirajućim identitetom nacije koja je pronalazila svoj glas kroz pejzažno slikarstvo. Od skromnih početaka – njegovi roditelji bili su engleski migranti koji su se upoznali tokom putovanja u Australiju – Stritonov umetnički put započeo je studijama u Nacionalnoj školi galerije u Melburnu od ente 1882. do 1887. godine, postavljajući temelje za karijeru koja će definisati australijski impresionizam i Heidelbergsku školu. Te rane godine nisu bile samo pitanje tehničke veštine; bile su to godine otkrivanja načina na koji se može uhvatiti jedinstvena kvaliteta svetlosti i atmosfere koja karakteriše australijsku buš – svetlost kakva nije viđena u Evropi, i izazov koji je očaravao Stritona tokom čitavog njegovog života. Svoje formalno obrazovanje dopunio je zanatom litografa, što su iskustva nesumnjivo oblikovala njegovo razumevanje kompozicije i tonalnih vrednosti.

    Heidelbergska škola i kamp Eglemont

    Stritonova umetnička zrelost poklopila se sa procvatom Heidelbergske škole, grupe umetnika odlučnih da stvore autentičan australijski stil. Njegova prijateljstva sa Tomom Robertsom i Frederikom Makbinom bila su presudna; zajedno su kretali u izlete za slikanje na otvorenom, tražeći način da prikažu pejzaž direktno iz same prirode. Ova posvećenost radu na otvorenom, inspirisana francuskim impresionizmom, ali prilagođena specifičnom australijskom kontekstu, postala je zaštitni znak njihovog rada. Uspostavljanje kampa Egllemont 1888. godine označilo je prekretnicu. Deleći seosku kuću na periferiji Melburna sa kolegama umetnicima, Striton je ušao u period intenzivne kreativnosti. Upravo je tu stvorio neka od svojih najpoznatijanijih dela, uključujući Zlatno leto, Eaglemont (1889) i Tiho klizi potok, i zauvek će kliziti (1890). Ova slikarska dela nisu bila samo prikazi pejzaža; ona su bila prizivanje osećaja – treperenje vreline nad zlatnim poljima, mir jednog letnjeg popodneva. Kamp je negovao okruženje zajedničkog eksperimentisanja i uzajamnog ohrabrenja, učvrstivši reputaciju Heidelbergske škole kao sile kojom se u australijskom umetničkom svetu mora računati. Hrabar pristup grupe kulminirao je kontroverznom „9x5 impresionističkom izložbom“ 1889. godine, koja je predstavila mala, brzo izvedena dela koja su prkosila konvencionalnim umetničkim normama.

    Potraga za priznanjem i povratak kući

    Vođen ambicijom i željom za širim priznanjem, Striton je 1897. godine isplovio za London brodom Polinezijen. Iako je postigao određeni uspeh izlaganjem u Kraljevskoj akademiji, uključujući zastupljenost 1ms 1900. godine, smatrao je da je teško ponoviti slavu koju je uživao u Australiji. Evropska umetnička scena bila je prepuna i konkurentna, a njegova specifično australijska vizija nije se uvek poklapala sa tadašnjim estetskim ukusima. Nastavio je da slika, istražujući različite teme – venecijanske scene poput Palazzo Labia, Venecija (1908) pokazuju promenu fokusa, ali zadržavaju njegovu karakterističnu osetljivost prema svetlosti i boji. Izbijanje Prvog svetskog rata donelo je Stritonu pokušaj doprinosa kroz službu kao bolničar u Kraljevskom vojnom medicinskom korpusu, nakon čega je 1918. postao zvanični ratni umetnik. Njegova ratna dela, dok su dokumentovala razaranja na Zapadnom frontu, često su se fokusirala na sam pejzaž, odražavajući njegov neprestani fascinaciju prirodnim svetom. Australiji se vratio 1923. godine kao slavna ličnost, a 1937. je dobio viteški orden za svoje doprinose umetnosti.

    Nasleđe i trajni uticaj

    Stritonovo nasleđe prevazilazi njegove pojedinačne slike. On je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju jedinstvenog australijskog umetničkog identiteta, onog koji slavi lepotu i prostranstvo kontinenta. Njegov rad pomogao je u definisanju načina na koji su Australijanci videli sebe i svoju zemlju. Njegov uticaj se može videti u generacijama pejzažnih slikara koji su došli posle njega, inspirisanih njegovom sposobnošću da uhvati samu suštinu australijske svetlosti i atmosfere. Bio je i plodopisac i umetnički kritičar, dodatno oblikujući diskurs o australijskoj umetnosti. Iako je prolazio kroz periode frustracije i sumnje u sebe, Striton je ostao posvećen svojoj umetničkoj viziji do smrti 1. septembra 1943. godine u Olindi, u Viktoriji. Njegova dela nastavljaju da očaravaju publiku i danas, nudeći bezvremenski uvid u srce i dušu Australije.

    Ključna dela i teme

    Zlatno leto, Eaglemont (1889): Možda njegovo najpoznatije delo, koje otelotvoruje usredinu i svetlost australijskog leta.

    Tiho klizi potok, i zauvek će kliziti (1890): Lirski prikaz reke Jara, koji pokazuje njegovo majstorstvo u atmosferskoj perspektivi.

    Vatra je upaljena (1891): Moćna reprezentacija australijskog pejzaža buš požara, hvatajući i njegovu lepotu i opasnost.

    Palazzo Labia, Venecija (1908): Demonstrira njegovu sposobnost da prilagodi svoj impresionistički stil evropskim motivima.

    Egipatski prodavac pića (1897): Živopisna scena koja odražava njegova putovanja i istraživanje različitih kultura.

    Stritonova umetnost karakteriše duboka povezanost sa zemljom, osetljivost prema svetlosti i boji, kao i posvećenost hvatanju suštine australijskog iskustva. On nije samo slikao pejzaže; on je stvarao ikone nacionalnog identiteta.

    Muzej

    Nacionalna galerija Australije

    Prikazano u Kanbera, Australija

    Svadilište australijskog duha i globalne vizije

    Smeštena u samom srcu Kanbere, Nacionalna galerija Australije predstavlja mnogo više od običnog repozitorijuma lepih umetnosti; ona je živopisna, živa artikulacija australijskog identiteta i ključni most koji povezuje jedinstveno umetničko nasleđe nacije sa najdubljim svetskim remek-delima. Od svog osnivanja 1967. godine, ova institucija je iz skromnih početaka izrasla u moćno središte vizuelne kulture, čuvajući danas preko 166.000 dela koja obuhvataju vekove i kontinente. Koračati njenim hodnicima znači upustiti se u neprevaziđeno putovanje kroz priču o Australiji, ispričanu kroz delikatne nijanse poteza četkicom, težinu skulpturalnih formi i efemernu lepotu uhvaćenih trenutaka. Za kolekcionare ili ljubitelje fine estetike, galerija nudi duboki dijalog između lokalnog i univerzalnog.

    Arhitektonsko iskustvo NGA predstavlja suštinski uvod u umetnost koju ona čuva. Projektovana od strane studija Colin Madigan and Partners i završena 1982. godine, sama zgrada je upečatljiv spomenik brutalističke arhitekture. Njen namerni zagrljaj sirovih betonskih formi stvara snažno, skulpturalno prisustvo koje se prelepo kontrastira sa okolnim pejzažom, pružajući osećaj trajnosti i snage. Ova gruba, taktilna spoljašnjost služi kao zaštitna ljuštura za delikatna blaga unutra, stvarajući atmosferu u kojoj težina istorije susreće lakoću savremene misli. Za projektante enterijera i arhitekte, galerija stoji kao majstorski prikaz toga kako struktura može oteloviti sam duh svog sadržaja.

    Tapiserija identiteta i tehnike

    Najvažniji delovi kolekcije su zaista očaravajući, pružajući prozor u evoluiruću australijsku psihu. Posetioci mogu pratiti romantičnu evoluciju pejzaža kroz dela umetnika kao što su

    Tom Roberts

    i

    Arthur Streeton

    , čija platna beleže zlatnu, treperavu svetlost australijskog busa i pionirski duh ranih naseljenika. Ovaj narativ se dramatično menja kada se susretnete sa hrabrim, psihološkim eksperimentima umetnika

    Sidney Nolan

    , posebno sa njegovom kultnom serijom

    Ned Kelly

    , koja i dalje izaziva percepcije mita i stvarnosti. Ipak, možda najvitalnija je neprevaziđena kolekcija autohtonog umetničkog dela u galeriji. Ovi radovi — od zamrštenih slika na korom drveta do svetih ceremonijalnih predmeta — pružaju neprocenjiv uvid u bogate duhovne tradicije i umetničke prakse naroda Aboriginalaca i stanovnika Stravskih ostrva, smeštajući lokalne priče u širi globalni kontekst.

    Ono što istinski izdvaja Nacionalnu galeriju Australije je njen jedinstveni dvostruki fokus: slavljenje dubokih korena australijske tradicije uz istovremeno predstavljanje međunarodne kolekcije koja poziva na globalno poređenje. Galerija redovno organizuje revolucionarne izložbe koje istražuju raznolike teme, od nijansi australijskog impresionizma do dubina autohtonog pripovedanja, privlačeći međunarodnu pažnju i obogaćujući iskustvo posetilaca. To je mesto gde ideje migriraju i transformišu se, podstičući dublje razumevanje našeg zajedničkog ljudskog nasleđa. Za svakoga ko traži inspiraciju, NGA nudi putovanje u samo srce kulture, kao svedočanstvo neprevaziđene moći kreativnosti da definiše ono što jesmo i naše mesto u svetskom umetničkom razgovoru.

    Saznajte više

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji vodi na stranicu za preuzimanje Golden summer, Eaglemont

    originaluniqueart.com/sr/art/download/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/

    Citiranje ovog umetničkog dela

    MLA
    Striton, Artur. Golden summer, Eaglemont. 1889, Nacionalna galerija Australije. https://originaluniqueart.com/sr/art/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/
    APA
    Striton, Artur (1889). Golden summer, Eaglemont [Painting]. Nacionalna galerija Australije. https://originaluniqueart.com/sr/art/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/
    Chicago
    Artur Striton. Golden summer, Eaglemont. 1889. Nacionalna galerija Australije. https://originaluniqueart.com/sr/art/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/
    Harvard
    Striton, Artur (1889) Golden summer, Eaglemont. Nacionalna galerija Australije. Available at: https://originaluniqueart.com/sr/art/arthur-streeton-golden-summer-eaglemont-D482M7-en/

    Pogledajte pažljivije

    Golden summer, Eaglemont — Artur Striton

    Pažljiviji pogled

    Odgovorite svojim rečima. Ovde nema netačnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Šta vam prvo privuče pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. U našem katalogu ovo delo je klasifikovano pod: australian landscape, golden light, summer meadow. Da li se slažete? Šta biste dodali ili uklonili?
    4. Vratite se na Сириус Ков (1895), koji ste ranije videli u ovom vodiču. Navedite dve zajedničke karakteristike ovog i prethodnog dela, kao i jednu koja ih razlikuje.
    5. Artur Striton je imao oko 22 godina kada je ovo nastalo. Šta u ovom delu podseća na rad umetnika u toj životnoj fazi?

    Vaš odgovor

    Napišite kratak pasus o ovom umetničkom delu. Koristite činjenice iz prethodnih delova ovog vodiča i svoje odgovore navedene iznad.